- In: Reportaža
Od 3 prosinca 1999 u Rijeci postoji Kanal RI. Nalazi se na adresi Trg Riječke rezolucije 3 i sada je u procesu seljenja. Udruga 051 je posjetila i tu medisku kuću gdje se ukratko upoznala sa radom i cijelim procesom od redakcije preko studija do režije.
- In: Reportaža
Svi slušamo Radio Rijeka. Nekad i pogledamo Panoramu i drugi program na Tv iz Riječkog studija. No kako izgledaju te prostorije u centru Rijeke?
Udruga 051 je posjetila ovu instituciju. Evo kako je bilo
- In: Reportaža
Udruga 051 je posjetila redakciju i tiskaru Novog Lista. Bila je to prilika za viditi kompletan proces oko stvaranja novina. Od pisanja teksta preko prijeloma stranica pa skroz do svih faza tiskanja do konačnog proizvoda. Vodič u prvom dijelu kroz redakciju je bio urednik Edi Prodan a kroz samu tiskaru .voditelj proizvodnje Đani Milevoj.
Znači Zvonimirova 20a.
Krečemo od porte gdje je i stari tiskarski stroj
Sve kreće od novinara i fotografa koji rade u prizemlju desno od nebodera
gdje je i sala za sastanke
Nastavak je na katu gdje su urednici rubrika
i za kraj tu su i grafičari
Napuštamo zgradu i idemo iza gdje su prostori tiskare.
Prvi korak, CTP
I eto same tiskare. Tu se tiska osim Novog Lista i Zadarski list, Glas Istre i La voce del popolo. I isto tako različita druga izdanja a mi smo vidli kompletan proces tiskanja Burze. Od tiskanja i prve kontrole
i od gdje se nalazi sam papir na kojem te tiska
Vračamo se u samo proces tiskanja gdje su novine spremne za finalni tisak i obradu
Kad bi bio dnevni list u pitanju sve bi se nastavilo kroz ovo vrata i otišlo do svojih pretplatnika i kioska
A Burza ide u daljnu obradu. No prije prolazimo kroz staru tiskaru koja se još koji put upotrebi
Tu kreče finalna obrada Burze
I eto gotova novina
A evo i tri video o fazama tiskanja Burze
A o posjeti je pisao i sam Novi List
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/UDRUGA-051-POSJETILA-NOVI-LIST-Upoznali-se-s-proizvodnjom-njima-omiljene-novine
- In: Reportaža
Svi smo prošli pokraj ove zgrade. Ali koliko nas je bilo unutra? Upoznao se sa prostorijama zajednice talijana, ili Circolo.
Na par koraka od Korza, u Uljarskoj ulici broj 1
- In: Reportaža
Titova vila ili Objekt 99 kako je zovu mještani samo je sjena onome što je nekad bila, a razmjeri pljačke i sveukupnog propadanja su šokantni
Gradnja vile počela je 1948., a završena je pet godina kasnije. Na gradilištu je odjednom radilo i po nekoliko stotina političkih zatvorenika s Golog otoka, iz Gradiške, Lepoglave i Mitrovice. Unikatni namještaj napravljen je u zatvoru Lepoglava, ali od svega je ostalo tek nekoliko primjeraka. U dugim holovima nekada su navodno stajali Titovi lovački trofeji.
Vila je imala dvije kinodvorane, dvoranu za bal i nekoliko sala za konferencije, a posluga je bila smještena u zasebnim zgradama. Sobe su bile izgrađene od rijetkog drveta i ono vrijeme bila je to najskuplja rezidencija jednog predsjednika države.
Nakon šume evo je
- In: Reportaža
Na put smo krenuli iz Rijeke, pa preko Senja, Vratnika, Otočca do Kapele Koreničke. Tu smo skrenuli sa glavne ceste koja vodi do Plitvičkih jezera na cestu koja vodi do vrha Gole Plješivice.
Cilj je bio posjetiti napušteni radarski položaj uvezan u sustav PVO-a JNA VOJIN (vazdušno osmatranje, javljanje, izviđanje i navođenje) ili pojednostavljeno rečeno – oči jugoslavenske avijacije.
S vrha Plješevici tako je JNA mogla promatrati zračni prostor velikog dijela Italije (najzanimljivi zbog NATO baze Aviano) i dijelova Mađarske (snage Varšavskog pakta).
Nakon nekih 10km po šumi izbili smo skoro do vrha. Tu sljedi naša šetnja.
Naš cilj
- In: Reportaža
Na put smo krenuli iz Rijeke, pa preko Senja, Vratnika, Otočca do Kapele Koreničke. Tu smo skrenuli sa glavne ceste koja vodi do Plitvičkih jezera na cestu koja vodi do vrha Gole Plješivice.
Nakon nekih 10km po šumi izbili smo skoro do vrha. Tu sljedi naša šetnja.
Za početak nas je dočekala odlična panorama prema Korenici i okolici
- In: Reportaža
Oko Viškova postoji nekoliko staza. Jedna od njih, najduža i najsadržajnija je Viškovo 1, Lončeva griža.
Kreče iz samog centra Viškova i dugačka je oko 15km. Normalnim hodom s kojom stankom treba oko 4 sata da se vrati do Viškova.
Najme radi se o kružnoj stazi koja ide od Viškova preko Skvažića, nastavlja do iznad Trnovice i Kukuljana pa se vraća preko Ronjga vraća do Viškova.
Zanimljiva staza sa vidikovcima, ali isto staza koja je slabo održavana i loše markirana. Originalni smajlići se nalaze tu i tamo. Brdo križanja po mjestima i po šumama lako Vas može odvesti na krivu stranu je na dosta mjesta fali bilo koja oznaka. Šteta.
No krenimo redom iz Viškova i samog početka
- In: Reportaža
Vodnjan ili po talijanskom Dignano nalazi se desetak kilometara sjeverno od Pule.
Prema legendi, nastao je iz udruge sedam vila koje su bile dio kolonijalnog dobra Pule.Vodnjan / Dignano bijaše poznat već u rimsko doba kao VICTUS ATTINIANUM i navodi se već u povijesnim zapisima iz 932. u vrijeme Pietra Candianoa kojem su istarski gradovi davali amfore ''dobrog vina'' u zamjenu za zaštitu.
Grad je u unutrašnjosti svoje povijesne jezgre sačuvao svoj poseban srednjovjekovni izgled s vežama i uskim uličicama koje nepravilno vijugaju među kućama, s kaldrmama i pročeljima od obrađenog kamena, starim ulicama s još uvijek upečatljivo raspoznatljivim gotičko-venecijanskim, renesansnim i baroknim stilom, te brojnim crkvama bogatima sjećanjem i djelima.
U crkvi sv. Blaža nalazi se svjetski poznata zbirka relikvija u Vodnjanu kao i Vodnjanske mumije svetaca.
Sa svih strana u srce grada nas vode male ulice
- In: Reportaža
Limski zaljev (udomaćeno Limski kanal) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja. Dio je Limske drage. Nastao je kao rijas (potopljeno riječno ušće) rijeke Pazinčice koja danas ponire u Pazinskoj jami kod Pazina, a u prošlosti se je ulijevala u more u Limskom zaljevu. U njezino staro korito je prodrlo more te je tako nastao današnji zaljev
Limski zaljev je značajno uzgajalište školjaka. Ime mu dolazi od latinske riječi limes = granica (tuda je u rimskom razdoblju prolazila granica provincija Italije i Dalmacije).
Prije samog ulaska dobrog je pogledat ga s vidikovca
- In: Reportaža
Sveti Lovreč je gradić od oko 1500 stanovnika.
Gradić ima izrazita obilježja gradine - očuvane bedeme, kule i gradska vrata iz mletačkog doba, trobrodnu župnu crkvu iz romaničkog razdoblja te odvojeni zvonik-kulu. Očuvan je i stari popločani trg sa stupom srama te gradskom lođom. Lođa sa stupovima se naslanja na južni zid župne crkve i sadrži zbirku rimskih natpisa - kamenih spomenika.
Područje je bilo naseljeno od prapovijesti, u kasnoj antici počinje rasti njegov obrambeni značaj, a od 10. stoljeća je središte feuda porečkog biskupa. U 14. stoljeću postaje sjedište kapetanije seoskog područja za čitav mletački dio Istre. Odatle potječe pridjevak Pazenatički (San Lorenzo del Pasenatico, Paisanatico).[3]
Osnovno ime izvedeno je iz imena mjesnog zaštitnika, ranokršćanskog mučenika Svetog Lovre, na čiji se dan 10. kolovoza slavi i Dan općine. I mjesto i općina najčešće se nazivaju kraćom varijantom Lovreč. Generacije mještana okolnih sela za Sveti Lovreč koriste naziv Grad.
Parkiramo na glavnom putu pokraj najvećeg spomenika